Hrvatski znanstvenici o 5G

dr. sc. Mirta Milić, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

Nastavno na odgovore profesora koji su elektrotehničke struke, dr. sc. Mirta Milić je dodatno dala svoj osvrt na pojedina pitanja, prvenstveno vezano uz utjecaj na 5G mreža na ljudski organizam:
 
Studije o štetnosti i utjecaj 5G mreža pokretnih komunikacija
  • Što govore dosadašnje studije o utjecaju zračenja mreža pokretnih komunikacija na ljudski organizam?
  • Postoje li studije o utjecaju 5G mreža na ljudski organizam i njihovoj štetnosti?
  • Što čini studiju stručno i znanstveno relevantnom?
Kao što su kolege profesori već naveli, utjecaj visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja na ljude i druga živa bića proučava se već dugi niz godina. Napravljene su mnoge studije koje proučavaju utjecaj elektromagnetskih polja ovisno o frekvenciji, snazi i vremenu izloženosti na stanice, tkiva i žive organizme na temelju kojih je ICNIRP (International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection) donio preporuke za ograničavanje izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima. Istraživanja i studije nisu završene donošenjem preporuka nego se ona i dalje provode, a preporuke se revidiraju na temelju novih rezultata i spoznaja. Određivanje i eventualne izmjene dopuštene razine izloženosti elektromagnetskim poljima moraju biti utemeljene na medicinskim i biomedicinskim istraživanjima tj. mora se utvrditi dovoljan stupanj povezanosti između djelovanja elektromagnetskog polja (određene razine u određenom vremenu) i biološkog učinka tog djelovanja.

U zaštitu ljudi od izloženosti elektromagnetskim poljima uključena su i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i IARC (International Agency for Research on Cancer). IARC je elektromagnetska polja svrstao u kategoriju 2B (kategorije: 1 - potvrđeni kancerogeni za ljude na temelju eksperimenata i dokaza i kod ljudi i kod eksperimentalnih životinja; 2A - mogući kancerogeni za ljude - dovoljno dokaza u eksperimentalnih životinja ali nedovoljno jasnih potvrđenih dokaza kod ljudi, 2B - potencijalni kancerogeni za ljude - nedovoljno potvrđenih dokaza u eksperimentalnih životinja i ograničeni dokazi nejasno potvrđeni kod ljudi, 3 - agensi za koje se ne može potvrditi ili dokazati da su kancerogeni za ljude - nedovoljno jasnih dokaza u ljudi i u eksperimentalnih životinja, 4 - agensi koji vjerojatno nisu kancerogeni za ljude - nema dokaza niti u ljudi niti u eksperimentalnih životinja). IARC prema potrebi stvori radnu skupinu koja skupi i prouči sve znanstvene radove o temi (agensu) koji se obrađuje, te svoje rezultate i zaključke kritičkog neovisnog istraživanja objavljuje u obliku monografija. Bitno je za reći da se u tim monografijama procjenjuje može li izloženost nekom agensu izazvati maligno oboljenje u ljudi, ali ne procjenjuje koliko je zapravo potrebno biti izložen da bi eventualno maligno oboljenje nastalo (recimo svaki dan po desetak sati, više desetaka godina ili samo jednom 10 minuta). Ove monografije potiču daljnja istraživanja te stvarnu procjenu rizika adekvatnim istraživanjima u realnim uvjetima, napominjući uvijek da eksperimentalni uvjeti i izbor eksperimentalnih životinja ne moraju davati uopće isti odgovor u stvarnim uvjetima i okolišu, a ako postoje i znanstvene studije koje su pokazale štetni utjecaj, IARC i WHO se time štite i od mogućih pojedinačnih tužbi.

Radiofrekvencijska elektromagnetska polja (dakle dio elektromagnetskog polja koji se koristi za komunikaciju) obrađena su već 2011. i svrstana su u kategoriju 2B, te je izdano više monografija (volumen 102). Ostali dio elektromagnetskog spektra je obrađen u obliku zračenja od Sunca i UV zračenje (volumen 55), ionizirajuće zračenje (volumen 75 i 78), te neionizirajuće zračenje-ekstremno nisko frekventno elekektromagnetsko polje (volumen 80).

Samo usporedbe radi, u kategoriji 2B prema IARC-u se od svima poznatih tvari nalazi i kava, te ukiseljeno povrće, pare benzina i ekstrakt lista biljke Aloe vera. Naravno, kategorizacija prema IARC-u nije definitivna i pojedini se agens može premjestiti u drugu kategoriju na osnovi novih znanstvenih dokaza. Dakle, istraživanja su još u tijeku i građani nisu prepušteni na milost međunarodnih korporacija ili lobija. Svrstavanjem elektromagnetskih polja visokih frekvencija u kategoriju 2B IARC je dao dodatni poticaj za daljnja istraživanja na tome području, posebno za odobravanje novih studija i većih financijskih sredstava za istraživačke skupine. Rezultati koje je spomenuo IARC se odnose na povećani broj glioma i akustičnih neuroma (benigni tumor na mozgu na akustičnom živcu) u istraživanju na ljudima (4 veća istraživanja i par malih), ali ne i za druge vrste tumora (vidi zaključke IARCA, volumen 102). Provedena istraživanja nisu pokazala trend izloženosti mobilnim telefonima i pojavnosti tumora kod svih pojedinaca, niti je izloženost pojedinaca bila jasno definirana i određena kod svakog pojedinca, i time se nije moglo nedvojbeno ikako povezati da izloženost i upotreba mobilnih komunikacija ima utjecaj na pojavnost tumora, a da oni nisu mogli biti uzrokovani nekim drugim faktorima ili samom sklonosti (genomskom nestabilnosti) pojedinca, a niti koliko bi trebala biti ta izloženost da bi se oboljenje javilo. Također ni istraživanje u realnom vremenu kod ljudi koji stvarno koriste puno i dugo mobilnu komunikaciju nije pokazalo povećani trend stvaranja glioma. Ponavljamo, IARC se ne bavi procjenom je li rizik stvaran za dobivanje malignog oboljenja, nego samo potvrđuju da je nekoliko eksperimenata na životinjama ili ljudima to pokazalo s nejasnom slikom o pravoj izoženosti pojedinaca. Odličan primjer za to je i kava svrstana u istu kategoriju. Ispitivanja na ljudima na nedovoljno jasno dizajniranim istraživanjima što se tiče izloženosti, ne dokazuju nedvojbeno povezanost ispijanja šalica kave s povećanim nastankom tumora. S obzirom koliko je kava u svijetu raširena namirnica, samo kategoriziranje kave u grupu 2B bi uvelike povećalo broj tumora u ljudi, no to se u stvarnom svijetu nije dogodilo. Ali, kao i za kavu, istraživanja se i za ove oblike zračenja nastavljaju.

Kod interpretacije rezultata znanstvenih istraživanja i studija također treba biti oprezan (primjer kava). Na internetu su često dostupni samo sažetci takvih studija u kojima se u nekoliko rečenica sažima materijal od više desetaka ili stotina stranica. Takvi sažetci rijetko iznose cijelu diskusiju samih autora o eventualnim nedostatcima primijenjene metode, odabranog uzorka ili činitelja koji su mogli utjecati na rezultat. Osim toga, važan je i faktor odjeka časopisa u kojem su rezultati objavljeni, kao i vjerodostojnost institucije ili laboratorija iz kojega su autori. Uza sve to, da bi rezultat bio prihvaćen kao znanstveni dokaz, mora biti moguće ponoviti rezultate istraživanja u drugom, neovisnom laboratoriju ili istraživačkoj skupini. Sve to zahtijeva vrijeme te velike ljudske i financijske resurse, pa zato javnost često dobiva dojam da se na istraživanjima ne radi dovoljno ili da je na djelu neka zavjera koja zataškava one rezultate koji "dokazuju" njihova preduvjerenja.

Jedan od čestih primjera namjerne ili nenamjerne pogrešne interpretacije rezultata neke studije je studija na osnovi koje je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) promijenila klasifikaciju visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja u skupinu 2B. Taj se dokument često ističe pri protivljenju postavljanju baznih postaja u urbanim područjima. Međutim, ta je studija proučavala učinke zračenja mobilnog telefona uz glavu korisnika, a ne zračenje baznih postaja. Zbog razlike u udaljenostima, mobitel uz glavu proizvodi mnogo veću razinu gustoće snage nego bilo koja bazna postaja.
 
Neovisno o WHO i IARC-u, druga velika istraživačka i regulatorna agencija je američka FDA (Food and Drug Agency) koja je dokazala (dokument iz 2020.) da nema dokaza da izloženost ovakvom tipu zračenja bez nedoumica uzrokuje povećana oštećenja te maligne tvorbe (vidi dokument). I FDA također nastavlja istraživanja i prikuplja nove podatke.  
5G i COVID-19
  • Prema Vašim saznanjima postoji li veza između uporabe 5G tehnologije i epidemije COVID-19?
Prema dostupnim informacijama ne postoji veza između uporabe 5G tehnologije i epidemije COVID-19. Priče koje povezuju šišmiše, 5G, COVID-19 i čipiranja ljudi cjepivom za praćenje nemaju nikakvu pravu znanstvenu utemeljenost. Zašto pravu, jer jedan je znanstveni članak 22. siječnja bio objavljen od strane Krisa Vana Kerckhovena, liječnika, u belgijskom časopisu Het Laatste Nieuws. U njemu liječnik  spominje povezanost izgrađenih tornjeva za 5G mrežu oko Wuhana i novog virusa koji je aktiviran takvom mrežom, i zato je opasna za kontrolu ljudi i životinja.  Iako je članak povučen nakon nekoliko sati, dovoljno je dugo bio izložen javnosti da bi pokrenuo val teorija zavjere.

Dapače, i priče koje govore da Kina uništava svoje 5G antene i centre ne stoje, već se ubrzano i grade nova područja koja će koristiti taj sustav, pogotovo u  medicinskim centrima za ubrzavanje operacija, pogotovo u ortopedskom području pomoću specijaliziranih robota kojima bi se upravljalo s daljine pomoću 5G tehnologije.  
Zabrana 5G mreža i utjecaj na tehnološki razvoj
  • Smatrate li da bi se 5G tehnologija trebala zabraniti i koje su moguće posljedice takve zabrane?
Trenutno ne postoje znanstveno potvrđeni dokazi o mogućoj štetnosti postojećih bežičnih tehnologija za ljudsko zdravlje, ako se poštuju ograničenja o najvišim dopuštenim vrijednostima izloženosti za pojedinu frekvenciju i za ukupnu izloženost po svim frekvencijama, pa tako nema razloga za zabranu uvođenja tehnologije 5G sve dok se poštuju odgovarajuće razine izloženosti.

5G tehnologija stvara preduvjete za tehnološki napredak i razvoj novih rješenja koja će poboljšati kvalitetu života i zaštitu okoliša. Mnogi medicinski centri su već napravili ili grade ili imaju u planu gradnju centara ili dijelova koji će biti opremljeni 5G mrežom za telekomunikaciju kojom bi se mogle ne samo izmjenjivati velike količine informacija između razvijenih medicinskih centara i manje razvijenih centara, nego bi se i obavljale složene operacije pomoću robota kojima bi se moglo koordinirati iz razvijenih medicinskih centara, i tako riješiti nedostatak slobodne radne i obrazovane snage cijelog tima kirurga u operacijskim salama, te bi se moglo obaviti i više složenih zahvata koji zahtijevaju velike pripreme i veliko ljudstvo. Time bi se moglo pripomoći i zemljama u razvoju, te onima kojima kronično fali obučenog medicinskog osoblja, a i smanjiti količinu nastalog medicinskog, infektivnog otpada.
 
Naravno, svaka zemlja koja uvodi 5G tehnologiju nastavlja znanstvena istraživanja kojima će dati nove dokaze o utjecaju 5G tehnologije na zdravlje ljudi i okoliša.
 
 
 ispiši stranicu